Melanom - predrasude i zablude

Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, odgovoran je za čak 80 posto smrtnih slučajeva

Melanom se ubraja među najzloćudnije tumore kože, a nastaje iz pigmentnih stanica melanocita koje podlegnu zloćudnoj pretvorbi (maligno alteriraju). Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, odgovoran je za čak 80 posto smrtnih slučajeva. Melanociti, stanice koje su inače normalan sastavni dio kože, nalaze se i u sluznicama dišnog i probavnog sustava, moždanim ovojnicama, oku, pa čak i u limfnim čvorovima. Stoga, osim na koži, može nastati, iako iznimno rijetko, i na drugim mjestima u tijelu, kao što su dišni putovi, probavni sustav, rodnica, mokraćna cijev, usta, mozak i unutrašnjost oka.
Melanom tipično izgleda kao pigmentirana lezija kože, crne ili tamnosmeđe boje, nepravilnih asimetričnih rubova, promjera većeg od 6 mm (vidi sliku). Tipično je za nj da stalno raste. Postoje dva tipa rasta: radijalni rast (horizontalno, površinsko širenje) i vertikalni rast (prema dubini i visini).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, melanom u 80 posto bolesnika nastaje na mjestu pigmentacije, tj. madeža. Maligna preobrazba češća je u displastičnim nego nedisplastičnim madežima, u prirođenim nego stečenim, u velikima nego malima. Znatno rjeđe nastaje na nepromijenjenoj koži.
U posljednje vrijeme učestalost i smrtnost u znatnom su porastu u cijelom svijetu. Broj novih bolesnika udvostručava se svakih osam do deset godina u većini europskih zemalja, tako da je stopa rasta učestalosti veća nego kod bilo koje druge vrste karcinoma.

Pravi uzrok još uvijek nepoznat

   Melanom kože

Do danas nije poznat pravi uzrok nastanka malignog melanoma. Epidemiološka istraživanja pokazuju da se javlja češće u ljudi svijetle puti, kose i očiju te u onih koji imaju velik broj pigmentiranih kožnih lezija po tijelu (tzv. displastični nevus sindrom). Prema mišljenju mnogih autora, sunčevo svjetlo ima važnu ulogu u njegovu nastanku. U novije vrijeme sve se više ističe pojam tzv. rekreacijskog sunčanja, koje podrazumijeva prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama vikendom te za godišnjih odmora. Najčešći je u zemljama blizu ekvatora (Australija i Izrael imaju najvišu učestalost oboljenja u svijetu - oko 40 slučajeva na 100.000 ljudi).
Melanom najčešće nastaje u dobi između dvadesete i šezdesete godine života i praktički je gotovo podjednako zastupljen u oba spola. Kod žena u dobi od 25 do 29 godina nalazi se na prvome mjestu po učestalosti malignih tumora, a u dobi od 30 do 35 godina na drugome mjestu, odmah iza karcinoma dojke. U žena je češći na ekstremitetima, a u muškaraca na trupu, no ne smije se zaboraviti da se maligni melanom može javiti i ispod nokta, između prstiju, na vlasištu.
Ako metastazira, melanom se ponaša kao i svi ostali maligni tumori. Najprije metastazira putem limfe, a tek potom krvlju. Najčešće zahvaćeni udaljeni organi su pluća, jetra, kosti, mozak, ali i srčani mišić, slezena, nadbubrežna žlijezda i štitnjača. Nema organa u ljudskom organizmu gdje melanom ne može metastazirati.

Podjela prema histološkom tipu

• Površinsko šireći melanom - Čini oko 70 posto svih melanoma, i uglavnom nastaje iz postojećeg madeža. Najčešće je na nogama u žena i leđima u muškaraca. U radijalnoj fazi rasta izgleda kao blago uzdignuti plak promjera većeg od jednog centimetra, nepravilnih rubova i nejednolične pigmentacije. U vertikalnoj fazi rasta izgleda kao papula ili čvor, zagasito modar, modro-crn ili ružičast.
• Nodularni melanom - Čini oko 15 posto svih melanoma. Rjeđe nastaje iz postojećeg madeža. Agresivniji je od površinsko širećeg melanoma, a najčešće je lokaliziran na trupu, glavi i vratu. To je tumor koji ima samo vertikalnu fazu rasta - raste u obliku polipa ili čvora i često je ulceriran.
• Lentigo maligni melanom - Čini pet do 10 posto svih melanoma. Ima bolju prognozu i uglavnom se pojavljuje na mjestima izloženim suncu, osobito na obrazima, najčešće u sedmom desetljeću. Obično počinje kao smeđa pjega, a boja mu može varirati od žuto-smeđe do crne.
• Akralni lentigo melanom - Čini oko pet posto melanoma u bijelaca, a u obojenih je to najčešći tip melanoma. Obično se pojavljuje u starijih osoba na dlanovima, tabanima, listovima i ispod noktiju. U radijalnoj fazi rasta izrazito je crn, a u vertikalnoj tamnomodar, crn ili amelanotičan. Ulceracije su česte.

Rano otkrivanje - ključ uspjeha

Rano otkrivanje melanoma ključno je za uspješno liječenje. Nakon postavljanja dijagnoze prije svega dolazi u obzir kirurško liječenje - kirurško odstranjenje melanoma. Nakon kirurške terapije u obzir dolazi primjena imunoterapije, interferona-ß, interleukina-2 i citokin tumor-nekrotizirajućeg faktora. Kemoterapija (monoterapija - dacarbazine ili kombinirana terapija - cisplatin, dacarbazine, carmustine i tamoxifen) i radioterapija dolaze u obzir kao suportivna terapija u uznapredovalim stadijima. U fazi ispitivanja je genetska terapija - genetska modifikacija tumorskih stanica.